// Sadržaj

Telefon se uglavi u plastično kućište iznad bokova, kao u držač na upravljaču bicikla. Mali dvonožni robot oživi, ustane i krene za čovjekom. Među njima nema nikakvih kabela: dovoljno je izvaditi pametni telefon i opet je to običan mobitel s kojeg možete nazvati. Robot se zove PhoneBot, dijelovi koštaju oko 400 dolara, a najjeftiniji telefon s kojim je hodao stajao je 50 dolara. Hodanje takvom telefonu oduzima manje od desetine procesora.

Sastavili su ga u laboratoriju RoMeLa Dennisa Honga na Kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu (UCLA), a prvi autor preprinta je Ruochen Hou. U prosincu 2010. isti je laboratorij na konferenciji u Nashvilleu pokazao robota gotovo iste visine, DARwIn-OP. Hong ga je nazvao svojim »novim djetetom«, kao što je tada pisao IEEE Spectrum. DARwIn-OP u sebi je nosio zasebno računalo, a sastavljeni primjerak koštao je 12 000 dolara.

Što telefon radi bolje od robota

Svaki pametni telefon već ima sve što su inženjeri robota godinama kupovali odvojeno. Kameru da vidi. Procesor da misli. Wi-Fi da prima naredbe. Zaslon da prikaže lice ili izbornik. I senzor bez kojeg dvonožni robot pada već na prvom koraku. To je inercijska jedinica, akcelerometar sa žiroskopom: u telefonu okreće sliku kad ga položite na bok, a robotu javlja da tijelo naginje i da je vrijeme za premještanje noge.

U PhoneBotu telefon obavlja gotovo cijeli posao. Svoj senzor nagiba čita dvjesto puta u sekundi, pedeset puta u sekundi odlučuje kamo zakrenuti svaki od 13 zglobova i te odluke šalje Wi-Fijem maloj ploči dolje. Ploča motorima samo prosljeđuje naredbe.

Najbolje se to vidi kad robot ide za čovjekom. Kamera telefona drži ga u kadru. Dok se čovjek pomiče u stranu, PhoneBot se samo zakreće u struku, a noge ostaju na mjestu. Počinje stupati tek kad čovjek ode u stranu za više od 55 stupnjeva. Ako robot padne licem na pod, ustane sam. To je znao i njegov prethodnik iz 2010.

Gotovo cijeli proračun odlazi na noge. Svaki od 13 servomotora košta 23,90 dolara, ukupno oko 310. Preostalih otprilike 90 dolara su plastično kućište, elektronika i baterija. Kućište se ispisuje na 3D pisaču, a nacrti i popis za kupnju nalaze se na stranici projekta.

Za hodanje je dovoljna desetina procesora

Robot nije učio hodati na podu, nego u simulatoru. To je podržano učenje: virtualni PhoneBot prijeđe stotine milijuna koraka simulacije i dobiva nagradu za uspješne pokrete, sve dok ne razvije hod. Potom se gotov program prenosi u pravog robota.

Jedan trik iz rada izgleda gotovo dječje. Istraživači su programu svaki pokušaj pokazivali dvaput: onakav kakav jest i u zrcalu, gdje lijeva i desna noga zamijene mjesta. Bez toga je hod ispadao kriv: jedna noga bila je primjetno opterećenija od druge. S zrcalom se opterećenje gotovo posve izjednačilo.

Čini se da je najteže održati ravnotežu na dvije noge. Za telefon je to upravo najlakši zadatak: program hodanja na modelu moto g 2024 zauzima oko 6 % procesora. Mnogo mu je teže snaći se u prostoru, odnosno prepoznati čovjeka u kadru i po kameri izraditi kartu sobe. Zbrojimo li sve retke tablice opterećenja, jeftin telefon zauzet je s otprilike 60 % i ostaje mu pričuve.

Hodanje telefonu oduzima samo tanku krišku procesora
Hodanje telefonu oduzima samo tanku krišku procesora
Tehnički detalji za one koji ga žele sastaviti
  • Motori: DYNAMIXEL XL430-W250-T, 1,4 N·m, po 57 g.
  • Zglobovi: po šest u svakoj nozi i jedan okretni u struku.
  • Učenje: algoritam PPO u simulatoru MuJoCo, u učenju brzina do 0,5 m/s naprijed i u stranu.
  • Opterećenje procesora: hodanje 6 do 10 %, prepoznavanje ljudi 16 do 18 %, karta sobe (ARCore) od četvrtine do trećine.
  • Licencija nacrta CC BY-NC 4.0: sastavljati, mijenjati i dijeliti smije se, a prodavati bez dopuštenja ne.

Djed u usporednoj tablici

Da pokažu koliko je PhoneBot jeftiniji, autori su u tablicu stavili pet malih istraživačkih humanoida s cijenama od 3500 do 13 800 dolara. Najskuplji među njima, ROBOTIS OP3, unuk je upravo onog DARwIn-OP-a: prema opisu proizvođača DARwIn-OP se kasnije prodavao kao ROBOTIS OP, nakon njega izašao je OP2, a zatim OP3. Još jedan sudionik tablice, robot BRUCE od 9000 dolara, također je izašao iz Hongova laboratorija 2022. godine. Novi se robot natječe s vlastitim rodoslovljem.

// Dva robota iz istog laboratorija

DARwIn-OP, 2010.

Visina 45,5 cm, težina 2,8 kg. Vlastito računalo na Intel Atomu. Dvadeset zglobova, ima ruke. Sastavljen je koštao 12 000 dolara, a obrazovne ustanove 9600. Nacrti i programi su otvoreni.

PhoneBot, 2026.

Visina 48,3 cm, težina 1,8 kg. Umjesto računala pametni telefon. Trinaest zglobova, bez ruku. Dijelovi oko 400 dolara plus telefon. Nacrti su otvoreni, a prodavati sastavljene robote bez dopuštenja nije dopušteno.

Usporedba nije poštena, a autori to priznaju. OP3 ima dvadeset zglobova, ruke i snažno računalo, PhoneBot zna manje. No razlika od trideset puta u cijeni govori o glavnome: školska robotička sekcija može priuštiti robota od 400 dolara, ali ne i onog od 13 000.

Stari telefon ili novi od 50 dolara

New Atlas je napisao da će robotu za mozak poslužiti vaš stari prašnjavi telefon. To je istina napola. Istraživači su isprobali četiri pametna telefona, a stari je među njima bio samo Honor 9 iz 2017., kupljen rabljen. Ostala tri kupljena su nova u rujnu 2026.: moto g 2025 za 50 dolara, Galaxy A16 5G i moto g 2024 za 50 do 90 dolara. U SAD-u su takvi telefoni jeftiniji od uobičajenog jer rade samo sa SIM karticom jednog operatera na prepaid tarifi.

Hodati i prepoznavati čovjeka u kadru mogla su sva četiri. Stari Honor nije uspio izraditi kartu sobe, i to nije bila stvar procesora. Za to su potrebne Googleove usluge, a na tom ih modelu u SAD-u nema. Rad sa svakim Android telefonom autori ne obećavaju.

Ipak, ideja o ladici ima temelja. Prema procjeni UN-a i WEEE Foruma, samo u 2022. iz upotrebe je trebalo izaći oko 5,3 milijarde telefona. Većina njih, kako su stručnjaci očekivali, trebala je završiti u ladicama, ostavama ili na smetlištu. U anketi među gotovo devet tisuća europskih kućanstava 46 % ispitanika objasnilo je zašto čuvaju nepotrebnu tehniku: »možda će još zatrebati«. Robot kojem treba telefon s kamerom i Wi-Fijem upravo je to »možda će zatrebati«.

U ladici sa starim telefonima je prazno mjesto: jedan su već uzeli
U ladici sa starim telefonima je prazno mjesto: jedan su već uzeli

Laptop izvan kadra

Najslabija točka PhoneBota čuje se kad se s njim razgovara. Telefon samo snima govor, a prepoznaje ga i smišlja odgovor laptop u blizini: na njemu rade program za prepoznavanje govora i jezični model. Koji je to model, u radu nije navedeno. Gotov odgovor vraća se na telefon, a on ga izgovara sintetiziranim glasom. Bez laptopa robot hoda i prati čovjeka, ali šuti.

Ostala ograničenja nabrajaju sami autori. Nema ruku, pa PhoneBot ne može uzeti predmet. Hodati je učio samo po ravnom podu, a slabi jeftini motori ne dopuštaju ni nošenje tereta ni skakanje. Snimanje videa i »teleprisutnost« rad spominje na početku, ali ih u praksi ne provjerava. Naposljetku, riječ je o preprintu: neovisni recenzenti još ga nisu čitali. Autori ubuduće žele dodati lagane ruke i prenijeti jezični model izravno u telefon kako bi se snašli bez laptopa.

Računalo je već u džepu

Godine 2010. najskuplji i najpametniji dio malog robota bilo je računalo. Za šesnaest godina sve se preokrenulo. Mozak sada košta 50 dolara, manje od večere za dvoje u restoranu. Najviše u PhoneBotu stoji trinaest motora koji znaju samo zakrenuti se na zadani kut: 310 od 400 dolara.

Preprint ne postavlja sljedeće pitanje, ali ono se nameće: što će ljudi početi raditi s takvim robotima kad pojeftine i noge?