// Sadržaj
U veljači 2009. Randall Munroe nacrtao je strip u dva kadra . U prvom kriptoentuzijast sanjari: laptop mu štiti 4096-bitna enkripcija, zlikovci grade klaster vrijedan milijun dolara da je probiju, pa odustanu. Drugi kadar pokazuje što bi se doista dogodilo. Omame vlasnika i udaraju ga ključem od pet dolara dok ne preda lozinku.
Sedamnaest godina poslije šala se čita kao policijski dnevnik. U noći s 19. na 20. rujna 2026. četvorica muškaraca u kapuljačama ušla su u kuću u Vendin-le-Vieilu, malom gradu na sjeveru Francuske. Svezali su roditelje i njihovo dvoje djece , staru osam i dvanaest godina, oca odveli u posebnu sobu i prisilili ga da prebaci oko 40 000 eura u kriptovalutama. Otac radi u kripto industriji. Nijedna lozinka nije hakirana.
Takav zločin ima ime: napad ključem (engl. wrench attack). Ima i svjetskog predvodnika kojeg malo tko pogodi iz prve. Nisu to SAD ni Brazil, nego Francuska. U srpnju su kraj Pariza tri muškarca svezala još jednu obitelj, navodno po dojavi iz procurjele baze podataka jednog kripto poreznog servisa. U novčaniku je bilo oko 100 eura.
Strip koji je postao tablica
Američki programer Jameson Lopp od 2018. vodi javni popis fizičkih napada na ljude koji drže kriptovalute, koji seže do 2014. I sam se nalazi na njemu. U listopadu 2017. lažni hitni poziv poslao je policijsku specijalnu jedinicu pred njegov dom u Sjevernoj Karolini, a netko ga je pokušao ucjenjivati. Taj se trik zove swatting.
Prvi je na popisu Hal Finney. U siječnju 2009. primio je od tvorca mreže, Satoshija Nakamota, najprvu bitcoin transakciju. Do 2014. ALS ga je ostavio gotovo potpuno paraliziranog. U posljednjoj godini njegova života iznuđivači su zvali njegovu obitelj i tražili 1000 bitcoina. Zatim je policija upala u kuću zbog lažne dojave.
Poslije toga zapisi se nižu. Popis bilježi 22 slučaja za 2017. i 167 za 2025. Do 22. listopada 2026. za ovu godinu ima ih 133, a 50 je u Francuskoj: dvostruko više nego u cijeloj 2025. Lopp upozorava da je popis nepotpun jer se mnogi napadi nikad ne prijave.
CertiKovo srpanjsko izvješće odmah pokazuje glavni pomak. Provale u domove porasle su na 20 u šest mjeseci, s jedne godinu ranije, i sada su najčešća vrsta takvih napada. Razbojnici više ne vrebaju žrtve na ulici, nego dolaze na njihova vrata.
Chainalysis je izbrojio više od 30 milijuna dolara stvarno ukradenih. No od 46 napada koje je tvrtka pratila razbojnici su dobili isplatu samo u 12, odnosno 26 %. U 2025. taj je udio bio 49 %. Više nasilja, manje plijena.
Vlastita banka, vlastiti trezor
Omiljeni slogan kripta je „budi sam svoja banka”. Novčići na hardverskom novčaniku, uređaju veličine USB-a koji čuva ključeve, prežive bankrot ili hakiranje burze. No ta banka nema čuvare ni trezor na drugoj adresi. Sef je u spavaćoj sobi, a šifra u vlasnikovoj glavi.
Običan je novac loš plijen za pljačku pod prijetnjom oružjem. Banke postavljaju limite, označavaju čudne prijenose, a plaćanja se mogu osporiti. Bitcoin prijenos je konačan: nema službe za pomoć korisnicima koja vraća novac. Policiji ponekad uspije zamrznuti dio ukradenih sredstava na burzama, ali to je potjera, a ne tipka za poništavanje.
Postoji i treći razlog. Blockchain je javan i svatko može vidjeti stanje bilo koje adrese. Povežite adresu s imenom i razbojnik o novcu žrtve zna više nego susjedi.
Zašto Francuska
Ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez 30. lipnja 2026. nazvao je zemlju „svojevrsnim epicentrom” takvih napada. Njegovih 77 slučajeva u šest mjeseci premašuje CertiKov svjetski zbroj jer policija vidi i pokušaje te slučajeve o kojima mediji nikad nisu pisali. Nuñez je rekao da su hitne mjere dovele do 200 uhićenja, a 724 ljudi iz kripto industrije prijavilo se u sustav brzog policijskog uzbunjivanja.
Prekretnica je bila u siječnju 2025. David Balland, suosnivač francuskog proizvođača hardverskih novčanika Ledger, otet je sa suprugom iz doma u središnjoj Francuskoj. Otmičari su mu odrezali dio prsta i poslali snimku drugom suosnivaču. Policija je Ballanda oslobodila sljedeći dan.
U svibnju 2025. napad je uhvatila kamera. Usred Pariza maskirani muškarci pokušali su ugurati u kombi preoblikovan u dostavno vozilo, kćer i unuka-bebu Pierrea Noizata, čelnika kripto burze Paymium. Njezin partner borio se s njima dok nisu pobjegli.
Chainalysis curenja smatra glavnim pokretačem francuskog skoka. Istražitelji tvrde da je zaposlenica porezne uprave u Bobignyju pretraživala poreznu bazu tražeći kripto ulagače i prodavala njihove podatke kriminalcima. Uhićena je krajem lipnja 2025.
U siječnju 2026. hakeri su provalili u Waltio, francuski servis koji kripto ulagačima pomaže s poreznim prijavama. Procurile su e-adrese klijenata zajedno sa stanjem na kraju 2024. Prema francuskim medijima, ta je datoteka vodila trojicu muškaraca koji su 13. srpnja 2026. upali u kuću u Taverny kraj Pariza. Svezali su majku i njezino desetogodišnje dijete, a oca šokirali elektrošokerom dok nije predao šifre.
Podaci su bili stari godinu i pol. U novčaniku je bilo oko 100 eura. Zato su napadači od supruge zahtijevali dva prijenosa od po 450 eura. U rujnu je šestero osumnjičenika optuženo za oružanu iznudu u sklopu organizirane bande.
Sef je u spavaćoj sobi, a šifra u vlasnikovoj glavi.
Dolaze po krive ljude
CertiK navodi da razbojnici sve češće napadaju obitelj vlasnika novčića umjesto vlasnika: roditelje, supružnike, djecu. Prema izračunu tvrtke, u više od polovice slučajeva rođak glavne mete postaje žrtva ili sredstvo pritiska.
U ranim jutarnjim satima 5. veljače 2026., kraj Grenoblea, otmičari su oteli 35-godišnju sutkinju i njezinu 67-godišnju majku. Otkupninu u kriptovalutama tražili su od njezina partnera, suvlasnika kripto startupa, koji nije bio kod kuće. Žene su pronađene ozlijeđene u garaži u susjednom departmanu: odriješile su se i pozvale susjeda u pomoć. Otkupnina nije plaćena.
Ponekad je i jednostavnije: banda pogriješi adresu. Dana 12. veljače 2026. ekipa je otišla do doma šefa Binancea Francuska, zatekla ga odsutnog i otišla s dva telefona. Nekoliko sati poslije isti su ljudi tražili drugog kripto poduzetnika, pogodili krivu kuću i kundakom udarili ženu koja je tamo živjela. U kolovozu su kraj Rennesa napadači držali i tukli stanare kuće unajmljene od jednog kripto vlasnika. Njega nije bilo.
Tko stoji iza vrata
Tipičan napadač nimalo ne sliči filmskom gangsteru. Pukovnica Christelle Tarrolle vodi jednu od istražnih jedinica žandarmerije. Prema njezinim podacima, koje je žandarmerija prenijela 7. listopada 2026., 16 % unajmljenih za ove otmice su maloljetnici, a 70 % ima između 18 i 29 godina.
Regrutiraju ih na WhatsAppu, TikToku, Snapchatu i Telegramu. Mnogi dolaze iz dilanja droge, ali ima i studenata s čistim dosjeom koji pristaju biti vozači, a da ne razumiju uvijek u što su se upustili. U slučaju otete sutkinje optuženo je šestero mladih , a jedan je maloljetnik.
Ispada nekakva kurirska služba za nasilje. Organizator često sjedi daleko i izdaje naredbe u aplikaciji za poruke, dok se unajmljene ruke mijenjaju od posla do posla. Zato žandari jure dvije mete odjednom: izvršitelje u Francuskoj i organizatore u inozemstvu.
Sef s vremenskom bravom
Trgovine odavno koriste sefove s vremenskom bravom: blagajnik ih ne može otvoriti prije vremena, koliko god ga lijepo molili. Zaštita od ključa radi na isti način. Cilj nije sakriti lozinku, nego onemogućiti brz pristup novcu.
CertiK velikim vlasnicima preporučuje multisig novčanike i odgodu isplate. Multisig znači da za prijenos trebaju potpisi nekoliko ključeva koji se čuvaju na različitim mjestima ili kod različitih ljudi. Pod prijetnjom jedna osoba i dalje ne može sve prebaciti. Odgoda tjera razbojnike da žrtvu drže satima, pa i danima, čime raste šansa da ih netko prekine.
Vodič u Loppovu repozitoriju dodaje mamac-novčanik. To je uvjerljiv novčanik s malim iznosom i zapamćenim PIN-om koji se može predati bez izlaganja glavnih sredstava. Isti vodič savjetuje da glavnu zalihu držite podalje od kuće i da račune na burzama nikad ne povezujete s javnim profilima na društvenim mrežama.
Za običnu osobu s nekoliko tisuća eura u novčaniku pravilo je dosadnije. Ne hvalite se kovanicama na internetu i imajte na umu da svaki servis koji zna vaše stanje jednog dana može procuriti. Slučaj iz Tavernyja pokazuje da razbojniku ne treba više od retka u staroj tablici.
Kriptovalute su izmišljene da izbace posrednika. Banka je izgledala kao suvišna karika između ljudi i njihova novca. Ispada da je dosadni posrednik obavljao posao o kojem nitko nije razmišljao: njegov trezor nije bio u vašoj kući.
