Tko će dobiti bitcoin vrijedan 5 milijardi dolara kupljen tuđim juanima

Stariji ulagači diljem Kine predali su svoje juane tvrtki Lantian Gerui. Dio tog novca njezina je šefica Qian Zhimin pretvorila u bitcoin: prema navodima tužiteljstva, u kriptovalutu je otišlo oko 6 milijardi juana, tada otprilike 845 milijuna dolara. Danas ti novčići vrijede oko 5 milijardi dolara i leže kod britanske policije. Rast vrijednosti, čini se, neće pripasti ulagačima.

Visoki sud u Londonu 12. listopada 2026. odlučio je da se zahtjevi prevarenih ulagača moraju prosuđivati prema kineskom, a ne engleskom pravu. Zvuči kao pravna sitnica. No presuda približava britansku državu tome da zadrži veći dio blaga, zajedno sa svom zaradom. A u New Yorku se oko duplo većeg blaga svađaju žrtve prijevara, obitelji ljudi poginulih 11. rujna i Kina, koja SAD optužuje za hakerski napad.

Buduća kraljica Liberlanda u Hampsteadu

Qian Zhimin, poznata i kao Yadi Zhang, pobjegla je iz Kine na lažnoj putovnici u rujnu 2017. U Londonu je živjela u vili u Hampsteadu čija je najamnina premašivala 17.000 funti mjesečno. Njezina pomoćnica Jian Wen, nekadašnja radnica u dostavi hrane, pokušala je kupiti kuću u skupom predgrađu i nije mogla objasniti odakle novac njezine šefice. Tako je počela istraga. Policija je 2018. pronašla uređaje s ključevima za 61.000 bitcoina, najveću zapljenu kriptovaluta u britanskoj povijesti.

Najšarolikije pojedinosti pronađene su u Qinim dnevnicima. Sanjala je o vlastitoj međunarodnoj banci i dvorcu u Švedskoj, a do 2022. željela je postati kraljica Liberlanda, samoproglašene mikrodržave na komadiću dunavske obale između Hrvatske i Srbije koju nijedna zemlja ne priznaje.

U rujnu 2025. Qian je priznala krivnju za pranje novca, a u studenome je osuđena na 11 godina i 8 mjeseci . »Vaš motiv bila je čista pohlepa«, rekla joj je sutkinja. Time je kazneni postupak završio. Počeo je građanski, a on je zanimljiviji od ta dva.

Ulagači su izgubili juane, a ne bitcoin

Jedan ulagač, gospodin Yu, ispričao je BBC-ju kako je svoj novac povjerio tvrtki Lantian Gerui. Tvrtka mu je kap po kap isplaćivala dio obećanog prinosa pa ništa nije posumnjao. Sredinom 2017. kineska je policija počela istraživati tvrtku, a isplate su stale. Brak, kaže, nije preživio.

Ni Yu ni itko drugi nije kupio bitcoin. Predali su juane, a njihov je novac u kriptovalutu pretvorila Qian. Dok su novčići ležali u Britaniji, vrijednost im je porasla više puta. Tko je onda vlasnik tog rasta: ljudi kojima su ukradeni juani ili država koja je pronašla zalihu?

Odgovor ovisi o tome koje se pravo primjenjuje. Zamislite da lopov vašim novcem kupi listić na lutriji i dobije. Prema engleskom pravu ulagači bi mogli tvrditi da dobitak, to jest sami novčići, pripada njima. Prema kineskom pravu više sliče vjerovnicima, a prema riječima odvjetnika vjerojatno bi dobili otprilike ono što su uložili, uz kamate. Cijenu listića, a ne premiju.

Sudac Mark Turner odabrao je kinesko pravo . Obrazložio je to time da se shema odvijala u Kini, da su ondje potpisani ugovori i uplaćen novac te da je Qian ondje kupila i bitcoin, preko burze Huobi i izravnim (OTC) poslovima. Svaki podnositelj zahtjeva, naglasio je, mora dokazati vlasnički interes u novčićima. Zakon sam nema opću shemu isplate svima koji su stradali: nešto dobivaju samo oni koji dokažu da su novčići njihovi.

Tko dobiva razliku

Do 22. svibnja 2026. za udio pred britanskim sudom prijavilo se oko 16.000 ljudi . To je manje od 13% od 128.000 ulagača. Prijava je značila snalaziti se s tuđom državom, tuđim jezikom i londonskim odvjetnicima. Starijem ulagaču u Kini to je veća prepreka od bilo kojeg zakona.

Ostali pišu pisma. Ulagači su prikupili gotovo 2500 potpisa na apel kineskom ministarstvu vanjskih poslova: »Ne želimo i nikada nećemo prihvatiti da Velika Britanija zaplijeni bitcoine i ne vrati nam ih.« Yu se izrazio skromnije. Nada se da će britanska vlada, tužiteljstvo i sud pokazati suosjećanje.

Država ima vlastite planove. Tužitelji su zatražili da sud dopusti vladi zadržati bitcoin, a The Telegraph je u ljeto 2025. izvijestio da kancelarka Rachel Reeves računa na prodaju zaplijenjenih kriptovaluta kako bi pomogla začepiti rupu u proračunu. Tužitelji su kasnije obećali sudu da će osmisliti zasebnu shemu naknade , bez pojedinosti.

Ni ulagači ne odustaju. Visoki sud je 16. listopada dao oko 16.000 podnositelja zahtjeva dopuštenje da se žale na presudu o kineskom pravu.

Kina također ima planove. Sud u Tianjinu 13. listopada, dan nakon londonske presude, najavio je postupak za oduzimanje gotovo 62.000 bitcoina zaplijenjenih u Britaniji. Novac je uložilo oko 128.000 ljudi, a prema kineskim podacima njih više od 102.000 ostalo je na gubitku.

Jedan skup novčića, dva suda.

U New Yorku, dvostruko više novčića

Ova priča ima američkog srodnika, još zamršenijeg. Američko ministarstvo pravosuđa podnijelo je 14. listopada 2025. tužbu za oduzimanje 127.271 bitcoina , tada vrijednih oko 15 milijardi dolara. Tužitelji novčiće povezuju s kambodžanskom Prince Group i njezinim predsjednikom Chen Zhijem, kojega se optužuje da je vodio komplekse u kojima su radnici žrtve trgovanja ljudima bili prisiljeni internetom varati ljude. U siječnju 2026. Kambodža je uhitila Chen Zhija i predala ga Kini .

Krajem rujna 2026. sutkinja Rachel Kovner odbila je devet navodnih žrtava koje su željele osporiti oduzimanje. Logika nalikuje londonskoj: u oba je slučaja žrtva dužna dokazati da su novčići njezini. Ti su ljudi izgubili novac na prevarantima, ali nisu mogli pokazati da je njihov novac završio baš u tim novčanicima. U najboljem slučaju, rekao je sud, oni su obični neosigurani vjerovnici bez prava na same novčiće. Ako država pobijedi, žrtve ipak mogu od ministarstva pravosuđa zatražiti naknadu, ali kao podnositelji molbe, a ne kao vlasnici.

Zatim radnja skreće tamo kamo se ne bi usudio nijedan romanopisac. Analitičari vjeruju da novčići potječu iz LuBiana, rudarskog bazena, to jest usluge u kojoj tisuće računala zajedno rudare bitcoin i dijele nagradu. Već u siječnju 2026. rođaci ljudi poginulih 11. rujna zatražili su novčiće. Tvrde da je LuBian bio povezan s Iranom, a protiv Irana imaju sudske presude. Jedna od obiteljskih skupina 12. listopada vratila se na sud : prema njezinim presudama Iran joj duguje više od 671 milijun dolara.

U međuvremenu je kineska državna agencija za kibernetičku sigurnost CVERC 2025. optužila SAD da su novčiće koji su u prosincu 2020. nestali iz LuBiana preuzeli operacijom američke obavještajne službe. Ministarstvo pravosuđa poriče nepravilnosti, ali nije objasnilo kako je steklo kontrolu nad novčanicima.

Ako oduzimanje prođe, novčići već imaju očito odredište. Predsjednička uredba od 6. ožujka 2025. osnovala je Strateške rezerve bitcoina koje se pune bitcoinom što ga je vlada konačno oduzela, a rezervi zabranjuje prodaju.

Najprozirniji novac koji nitko ne može vratiti

Kriptovaluta ima reputaciju novca na kojem je sve vidljivo. Svaka se transakcija može pratiti, a istražitelji to koriste: analitičari su američko blago povezali s bazenom LuBian prateći njegov trag na blockchainu. Ali blockchain pokazuje kamo je novčić otišao, dok sud postavlja drugo pitanje: čiji je? Između ulagačevih juana i bitcoina u policijskom sefu stoje mjenjačnice, posrednici i godine. Povući tu crtu za svaku od tisuća osoba gotovo je nemoguće.

Mnogo toga ostaje neizvjesno. Londonska je presuda preliminarna, a sud je već dopustio žalbu. Čak i ako ostane na snazi, stručnjaci za kinesko pravo tek trebaju objasniti imaju li ulagači uopće ikakva vlasnička prava. Shema naknade još ne postoji, a američko oduzimanje nije pravomoćno. Moguće je da žrtve na kraju dobiju natrag svoje gubitke, a država zadrži samo razliku. I ta razlika iznosi milijarde.

Što daje čudnu računicu. Najbolja investicija u cijeloj ovoj priči bila je prevarantičina odluka da tuđi novac parkira u bitcoinu. A strana koja će od toga vjerojatno najviše profitirati ona je koja nije uložila ništa i samo je osam godina čuvala uređaje zaplijenjene u njezinu slučaju.