Njezina je gotovina još bila u bitcoin-bankomatu. Sud ju je poklonio operateru

Novac Carrie Carlson zapravo nikad nije otišao. Svežanj gotovine još je ležao u kaseti bitcoin-bankomata na benzinskoj postaji u Cedar Rapidsu u Iowi kad su ga zaplijenili zamjenici šerifa okruga Linn. U veljači 2024. nazvao ju je muškarac koji se predstavio kao djelatnik računalne službe Geek Squad i rekao joj da spasi novac s „ugroženih” računa tako da ga prebaci u digitalni novčanik. Ubacila je u aparat 14.100 dolara i poslala bitcoin na adresu koju joj je diktirao.

Novac je pronađen i svi su znali čiji je. Ipak je Vrhovni sud Iowe u svibnju 2025. presudio da gotovina ne pripada Carlson, nego vlasniku aparata, tvrtki Bitcoin Depot. Transakcija je provedena, a tvrtka nije mogla znati da je žena pod pritiskom. Upozorenje o prijevarama na zaslonu bankomata sud je usporedio s napomenom na ambalaži proizvoda: ono govori o općem riziku, a ne o tome da baš ta žena djeluje pod prisilom.

Tužitelji u Iowi tvrde da je od svakih 100 dolara koji su prošli kroz aparate Bitcoin Depota u toj saveznoj državi 98 došlo od žrtava prijevara. Godinu dana nakon presude nijedan aparat te tvrtke više nije radio. Sjedinjene Države 2026. počele su rastavljati bitcoin-bankomate: tri savezne države zabranile su ih posve, gradovi ih redom izbacuju iz trgovina, a najveći operater otišao je u stečaj. Ovo je dosje o stroju koji je počeo kao igračka za entuzijaste u kafiću, a postao omiljena blagajna telefonskih prevaranata.

Čokoladica iz automata

Prvi bitcoin-bankomat na svijetu proradio je 29. listopada 2013. u kafiću Waves u središtu Vancouvera. Vodile su ga američka tvrtka Robocoin i lokalni Bitcoiniacs, a ideja je bila jasna: kriptovalutu kupiš za nekoliko minuta, bez banke i burze, kao čokoladicu iz automata. Ipak je bio stroži od današnjih aparata: skenirao je dlan i osobnu iskaznicu kupca i nije primao više od 3000 dolara dnevno. Prvog je dana obavio 81 razmjenu vrijednu 10.000 dolara . Za otprilike trećinu tih kupaca to je bio prvi bitcoin u životu.

Odatle su aparati prešli na benzinske postaje i male trgovine. Model se brzo ustalio: trgovina naplaćuje najam, operater uzima proviziju na svaku transakciju, a kupac plaća to što ne mora ni s kim razgovarati. Do kraja 2025. u SAD-u je bilo 30.617 bitcoin-bankomata , više nego u ostatku svijeta zajedno.

Blagajna bez službe za pritužbe

Aparat je jednostavniji od aparata za kavu. QR kod s adresom kripto-novčanika prisloniš na skener, ubaciš novčanice i za nekoliko minuta bitcoin stiže na tu adresu. Tipke za odustajanje nema. Bankovni prijenos može se osporiti, kartično plaćanje reklamirati, a banka ima odjel za prijevare koji ponekad uspije zaustaviti novac. Kutija na benzinskoj postaji ima zaslon, otvor za novčanice i broj podrške.

Ta se udobnost skupo plaća. Glavni državni odvjetnik Iowe navodi da je Bitcoin Depot uzimao 23 % iznosa, a konkurent CoinFlip 21 %. Tužba Distrikta Columbia protiv operatera Athena Bitcoin opisuje skrivene naknade do 26 % . Velike kripto-burze kupcima naplaćuju djelić toga.

Za poštenog kupca to je samo vrlo skupa mjenjačnica. Za prevaranta je idealno: žrtva ne mora razumjeti kriptovalute, instalirati aplikaciju ni otvoriti račun. Dovoljno je podići gotovinu, odvesti se do najbliže trgovine i podići telefon sa slikom koju je netko poslao.

Poziv „iz policije”

Scenariji se razlikuju, kraj je isti. TV postaja WRAL u listopadu 2026. izvijestila je o ženi iz okruga Johnston u Sjevernoj Karolini. Prevaranti koji su se predstavljali kao lokalna policija rekli su joj da će ju polog preko kripto-aparata „osloboditi”. Na benzinskoj je postaji u aparat ubacila nekoliko tisuća dolara. Kad su zatražili još 4000, rekla je da više nema ničega. Veza je prekinuta, a ona je shvatila da je predala gotovo svu ušteđevinu.

Šezdesettrogodišnja žena iz okruga Allen u Ohiju 2024. vidjela je skočni prozor koji je upozoravao da joj je računalo hakirano. Nazvala je broj sa zaslona i javio se „Microsoft”, koji joj je rekao da gotovinu pretvori u kriptovalute na aparatu. Imala je sreće: istražitelji državnog Ureda za kriminalističke istrage (BCI) ušli su u trag sredstvima i zamrznuli ih, a u listopadu 2026. vratili su joj svih 15.300 dolara . Od 2024. ured je pomogao u 309 sličnih slučajeva s ukupno 5,6 milijuna dolara, što je u prosjeku oko 19.000 dolara po žrtvi.

Širu sliku daje priopćenje FBI-ja za javnost o 2025. godini. Ured broji pritužbe u kojima je u prijevari sudjelovao aparat, pa je dio tog novca možda tekao i drugim putovima.

Ljudi stariji od 50 nisu morali razumjeti ništa o kriptovalutama: kako opisuje FBI, prevaranti žrtve korak po korak vode kroz podizanje gotovine, traženje aparata i uplatu novca.

Koliko je tog novca pošteno

Središnji spor oko tih aparata glasi ovako: je li to mjenjačnica koju prevaranti ponekad koriste ili prevarantska blagajna koju ponekad koriste i pošteni ljudi? Tužitelji koji su pokušali izbrojiti naginju drugom odgovoru.

Do onih 98 od 100 dolara kod Bitcoin Depota tužitelji u Iowi došli su u tužbama koje je glavna državna odvjetnica Brenna Bird u veljači 2025. podnijela protiv Bitcoin Depota i CoinFlipa. Prema njihovu računu, Iowani su preko tih aparata u manje od tri godine izgubili više od 20 milijuna dolara. Kod CoinFlipa novac žrtava prijevara čini, prema istom izračunu , gotovo 95 od svakih 100 dolara.

U Distriktu Columbia tužitelji su skicirali tipičnu žrtvu operatera Athena Bitcoin. Polovica ih je starija od 71 godine, a polovica tih transakcija koštala ih je više od 8000 dolara po komadu. Prijevare su, tvrde tužitelji, donijele 93 % novca položenog u te aparate u prvih pet mjeseci. U Albuquerqueu je gradska vijećnica Stephanie Telles brojku za svoj grad procijenila na oko 90 % .

Važna napomena: to su brojke tužiteljstva i nijedan ih sud još nije potvrdio. Operateri se brane. CoinFlip kaže da transfere provjerava blockchain analitikom, prikazuje upozorenja i provodi edukativne kampanje. Circle K, u čijim su trgovinama stajali aparati Bitcoin Depota, novinarima je rekao da prijevare počinju izvan njegovih trgovina. Njegovi zaposlenici vidjeli su drugo. ICIJ i CNN razgovarali su sa 17 zaposlenika Circle K-a koji su tijekom smjena gledali kako se prijevare odvijaju i ponekad ih pokušavali spriječiti. Debbie Joy, pomoćnica voditelja u Port Orangeu na Floridi, čak je dobila nagradu jer je prekinula prijevaru koja je bila u tijeku. Pravilo lanca, kako ga je opisala: „Nije naš aparat, nije naš problem.” A prema policijskim izvješćima, ponekad su žrtve bili i sami zaposlenici, nagovoreni da iz sefa trgovine izvade gotovinu i ubace je u aparat.

Povrat, zabrana ili ništa

Prvi odgovor država je da operatere natjeraju da ljudima vrate novac. Zakon u Arizoni na snazi je od 26. rujna 2025.: ako novi kupac prijavi prijevaru u roku od 30 dana, operater vraća cijeli iznos s naknadama. Do kolovoza 2026. 35 ljudi povratilo je 171.332 dolara , otprilike 4900 dolara po osobi. Sličan je zakon u Alabami stupio na snagu 1. listopada 2026. : novi kupci dobivaju sve natrag s naknadama, postojeći polovicu. Sjeverna Karolina također je donijela zakon s ograničenjima, ali on počinje vrijediti tek 1. siječnja 2027. Za ženu iz okruga Johnston kasno je.

Drugi je odgovor zabrana. Indiana je prva država koja je kripto-aparate posve zabranila, iako je prijedlog zakona počeo kao skroman skup pravila za operatere. U Tennesseeju je postavljanje aparata sada kazneno djelo, a savezni sudac odbio je blokirati zakon kad je CoinFlip tužio. Minnesota je naredila da se ugašeni aparati do kraja godine odvezu iz trgovina. Slijedili su gradovi: Albuquerque je operaterima dao 45 dana da ih uklone, a i gradsko vijeće St. Paula izglasalo je zabranu.

Gdje država šuti, spor rješavaju sudovi. A tamo, kako je pokazao Carlsonin slučaj, operateri stoje na čvršćem tlu.

Aparata nema, telefon je ostao

Bitcoin Depot, najveći operater tih aparata na svijetu, u svibnju 2026. podnio je zahtjev za stečaj i isključio svih 9700 svojih aparata . Glavni direktor Alex Holmes krivio je sve strože zahtjeve: ograničenja transakcija i, u nekim državama, izravne zabrane. Tvrtka nije pokušala spasiti posao; gasi se i rasprodaje. U prvoj polovici godine broj bitcoin-bankomata u SAD-u pao je s 30.617 na 20.237. Zemlja je izgubila trećinu mreže i čini 96 % pada u svijetu.

Prijevara nije nestala. Drew Evans, nadzornik Ureda za kriminalističke istrage Minnesote, rekao je otvoreno da zabrana neće iskorijeniti prijevare jer kriminalci traže nove načine da dođu do tuđeg novca. Protivnici zabrane u St. Paulu upozoravali su na nešto drugo: grad će izgubiti uvid u to što se događa, a transakcije će se jednostavno preseliti na aparate u susjednim gradićima. Poziv „iz policije” i dalje zvoni u istim dnevnim sobama. Mijenja se samo adresa na koju netko nosi svežanj gotovine.

Aparat u Vancouveru prodavao je jednostavnu ideju: kupnja bitcoina treba biti lagana kao kupnja čokoladice. Trinaest godina poslije ispada da je ta lakoća najvažnija ljudima koji bitcoin kupuju tuđim rukama. Ne trebaju hakera ni suučesnika u banci. Dovoljna je kutija na benzinskoj postaji koja prima gotovinu, a ne zna je vratiti. Kutije se odvoze, a shema kojoj su trebale već traži novu.