Ne vjeruje u Boga, a dobio je vjersko oslobođenje od umjetne inteligencije

Da bi službeno izbjegao ChatGPT na poslu, Davidu Durmanu nije bilo potrebno vjerovati u Boga. On je humanist, dakle čovjek koji moral gradi bez nadnaravnoga. U rujnu 2026. Sveučilište Kentucky oslobodilo ga je od umjetne inteligencije prema istom članku zakona prema kojem adventistu daju slobodnu subotu. Put do takve odluke utrli su davno prije neuronskih mreža prigovarači savjesti iz 1960-ih: nisu htjeli ratovati, a nisu se pozivali na vjeru u Boga. A još ranije, 1961., Vrhovni sud SAD-a jednom je bilješkom ispod crte stavio »sekularni humanizam« uz bok budizmu.

Priču je 29. listopada ispričao TechCrunch, a tri dana ranije o pobjedi je objavila Američka humanistička udruga. Što je na kocki, vidi se po drugoj priči. U kolovozu 2025. šef Coinbasea Brian Armstrong ispričao je u podcastu kako je inženjerima dao tjedan dana da povežu AI pomoćnike za programiranje. One koji nisu stigli pozvao je na sastanak u subotu. Neke od onih koji nisu imali opravdan razlog otpustio je. Armstrong je sam svoj pristup nazvao oštrim. Durmanov slučaj pokazuje da zaposlenik ima zakonit način da kaže »ne«.

Pismo uredu za jednake mogućnosti

Durman na sveučilištu radi kao administrator: pomaže istraživačima pripremati prijave za stipendije i projekte. Nitko ga do sada nije obvezao da koristi umjetnu inteligenciju. Kolege i rukovodstvo samo su mu savjetovali da je isproba. Odlučio nije čekati da savjet postane naredba. Potaknuo ga je tuđi primjer: u proljeće je isto oslobođenje dobila programerka Erin Maus.

Krajem kolovoza Durman je poslao pismo sveučilišnom uredu za jednake mogućnosti i zatražio da se posao prilagodi njegovim uvjerenjima. Sredinom rujna pozvali su ga na sastanak, a 25. rujna zahtjev je odobren: ured je zaključio da to njegovoj jedinici neće stvoriti pretjerane teškoće. Kronologiju i citate iz pisma donosi priopćenje udruge, koja mu je pomogla s prijavom.

Durmanovo je obrazloženje filozofsko. »Moralnim ljudima, za sebe i za druge, postajemo kad aktivno koristimo vlastiti um«, rekao je za TechCrunch. Ako se razmišljanje prepusti stroju, prema njegovim riječima, neizbježno će oslabjeti i sposobnost moralnog djelovanja. U pismu je dodao i druge razloge: umjetna inteligencija ljudima otežava zarađivanje za život, šteti prirodi i istiskuje ljudsko stvaralaštvo. Zaključak je ovaj: »Ne mogu mirne savjesti sudjelovati u korištenju i širenju te tehnologije.«

Religija bez boga, prema zakonu

U travnju 1964. Elliott Welsh ispunjavao je obrazac za prigovor savjesti na vojnu službu. Potpisati ga mogao je samo prekrižavši riječi »moj vjerski odgoj i«. Svoje stavove o ratu, kako je rekao, izvukao je iz knjiga o povijesti i sociologiji. Welsha su osudili zbog odbijanja da se javi na novačenje, ali 1970. Vrhovni je sud osudu poništio. Duboka moralna uvjerenja, odlučili su suci, daju jednako pravo da se ne ratuje kao i vjera. Pet godina ranije, u slučaju Daniela Seegera, sud je već priznao pravo na prigovor onome čija vjera u životu zauzima mjesto usporedno s mjestom Boga kod tradicionalnih vjernika.

Ista se logika provodi i u radnom pravu. Glava VII Zakona o građanskim pravima iz 1964., Title VII, zabranjuje poslodavcima diskriminaciju ljudi zbog vjere i obvezuje ih da im izađu ususret. Komisija za jednake mogućnosti zapošljavanja (EEOC) tumači riječ »religija« vrlo široko. Vjera u Boga nije obvezna: zaštićena su i moralna uvjerenja o dobru i zlu, ako ih se čovjek drži jednako čvrsto kao vjernik svoje religije.

Korijeni su još stariji. Vrhovni je sud 1961. odlučivao u slučaju Roya Torcasa: savezna država Maryland odbila mu je dužnost javnog bilježnika jer nije izjavio da vjeruje u Boga. Sud je stao na Torcasovu stranu, a u jedanaestoj bilješci uz presudu nabrojio je religije koje ne uče vjeru u Boga: budizam, daoizam, etičku kulturu i sekularni humanizam. Sve je to američko pravo, u drugim zemljama vrijede druga pravila.

Durman se ne poziva na ljubav prema starim metodama, nego na cjelovit pogled na to odakle čovjeku dolazi moralnost. Zakonu je važno upravo to.

Gdje vjera završava, a počinje »ne sviđa mi se«

Reći šefu »ChatGPT me živcira« i dobiti oslobođenje ne ide. EEOC izričito piše: društveni, politički i ekonomski nazori, kao i obični osobni afiniteti, ne smatraju se vjerskim uvjerenjima. Potrebna je cjelovita slika svijeta, a ne mišljenje o proizvodu.

No poslodavac ne smije ni provjeravati je li vjera ispravna. Iskrenost se pretpostavlja, a komisija posebno ističe da nije važno drži li se čovjek svojih stavova »iz pravih razloga«. Nije potrebno ni da njegova uvjerenja dijeli neka crkva.

To se dobro vidi na priči Erin Maus, one koja je potaknula Durmana. U proljeće 2026. programerka iz Sjeverne Karoline, članica unitarističke univerzalističke crkve, zatražila je oslobođenje od umjetne inteligencije iz etičkih i ekoloških razloga. Crkva svoj stav o umjetnoj inteligenciji tek oblikuje. Sredinom svibnja tvrtka je pristala. »Kod pišem i provjeravam ručno, a čudno je to izgovoriti naglas«, ispričala je Maus novinarima Business Insidera, a Futurism prepričao je njezinu priču. Prema njezinu opažanju, zadatke bez umjetne inteligencije obavlja jednako brzo kao kolega s njom. Ne čini joj se, kaže, da umjetna inteligencija toliko mijenja stvari.

Zašto poslodavcu teško reći »ne«

Ni iskrena vjera ne jamči oslobođenje. Poslodavac može odbiti ako ga prilagodba preskupo košta. No 2023. ta se rupa osjetno suzila.

Poštar Gerald Groff držao se nedjeljnog odmora, a pošta je prema ugovoru s Amazonom počela raznositi pakete i nedjeljom. Groff je 2019. otišao s pošte, a njegova tužba stigla je do Vrhovnog suda. Presudu donijeli su jednoglasno, s devet glasova. Prije je mnogim sudovima za odbijanje bilo dovoljno da prilagodba poslodavca košta tek nešto više od minimuma. Sada poslodavac mora dokazati da je teret bitan za njegovo poslovanje u cjelini.

Na umjetnu inteligenciju to pravilo nije lako primijeniti. U lipnju 2026. odvjetnici tvrtke FordHarrison razradili su kada je odbijanje ipak opravdano. Primjerice, kada se bez umjetne inteligencije sam posao ne može obaviti, ako je traži ugovor s klijentom ili je ugrađena u temeljni sustav tvrtke. A općenite tvrdnje da je umjetna inteligencija »važna« i »povećava učinkovitost« sudu možda neće biti dovoljne. Pozove li se neki od Coinbaseovih inženjera na iskrenu vjeru, tvrtka bi morala dokazivati da će njegovo oslobođenje ozbiljno pogoditi poslovanje. Odluka žalbenih sudova o takvim sporovima zasad nema: svi poznati slučajevi završili su mirno, unutar tvrtki.

Gumb za AI ostaje na ekranu

Durmanovo oslobođenje ima jasne granice. Kako pojašnjava pravni portal FindLaw, Durman je objasnio da njegovim uvjerenjima proturječi rad s Copilotom u Microsoft Teamsu, ChatGPT-jem i Claudeom. Osobno ih više ne mora koristiti. No na sastanke dolazi i materijale predaje preko istih platformi s ugrađenom umjetnom inteligencijom kao i kolege. Ako sastanak ide u Teamsu, Copilot tamo nikamo ne nestaje, Durman ga samo ne uključuje.

Takvih će zahtjeva vjerojatno biti sve više. Papa Lav XIV. nazvao je umjetnu inteligenciju prijetnjom ljudskom dostojanstvu. Pravnica humanističke udruge Alexandria Huyskens kaže da ta zabrinutost povezuje katolike, unitariste i humaniste. Udruga želi da nevjernici znaju: zakon štiti i njih.

Sam Durman uvjerava da nikoga ne agitira, nego samo želi da se ljudi sa sličnim sumnjama odluče braniti ih. Sveučilište je pristalo uz ogradu: prilagodba vrijedi dok zaposlenik nastavlja »obavljati osnovne dužnosti svojega radnog mjesta«, objasnio je TechCrunchu glasnogovornik sveučilišta Jay Blanton. »Kako se tehnologije i dužnosti mijenjaju, prilagodbe se mogu preispitivati kako bi ostale razumne i provedive.«