// Sadržaj
Googleov satelit nadlijetao je Svalbard 30. listopada 2026. kad je na Zemlju stigla pjesma od tri retka. Inženjeri su zamolili jezični model na brodu da napiše haiku o tome kako je biti u svemiru. Model je odgovorio na engleskom: „Plava kugla ispod, / podaci teku u tihoj gracioznosti, / svjetlost zvijezda hrani moju jezgru.” I na kraju dodao emotikon sa iskricama.
O tome je izvijestio voditelj projekta Travis Beals. Prema njegovim riječima, Googleov poslužiteljski čip prvi je put dao odgovor umjetne inteligencije izravno u svemiru. Satelit projekta Suncatcher prototip je budućeg podatkovnog centra u orbiti.
Stihove je napisao jedan čip od četiri: energije na brodu ima taman toliko da se uključi na otprilike 20 minuta. A da bi takvi sateliti jednom zamijenili zemaljske podatkovne centre, raketa Starship, prema Googleovu vlastitom izračunu, morat će polijetati svaka dva dana punih deset godina.
Četiri čipa i jedan kilovat
Satelit je izradila tvrtka Planet, a u orbitu ga je 1. listopada ponijela raketa SpaceX-a u zajedničkom lansiranju Transporter-18. Unutra su četiri TPU-a, Googleova tenzorska procesora. Tvrtka ih proizvodi za svoje podatkovne centre, a na njima rade njezine neuronske mreže. Na brodu je Gemma 4, otvoreni model Google DeepMinda.
Zvuči impozantno, ali mogućnosti satelita skromne su. Solarni paneli daju do jednog kilovata, manje nego što vuče obični električni kuhalo za vodu. Zato se, kako piše TechCrunch, može uključiti samo jedan od četiri TPU-a i radit će otprilike 20 minuta bez prekida.
I prvenstvo treba pojasniti. Google govori o prvom odgovoru umjetne inteligencije s TPU-a poslužiteljske klase u orbiti, a riječi su pažljivo odabrane. Sama Gemma u svemiru je već bila: krajem 2025. startup Starcloud lansirao je satelit s Nvidijinom grafičkom karticom H100. Na njoj je istrenirao mali model na Shakespeareovim dramama, a usput je dobivao odgovore ranije verzije Gemme. Prva poruka s tog satelita počinjala je riječima „Pozdrav, Zemljani”. Kod Googlea je novo nešto drugo: u svemir je poletio njegov vlastiti čip, a na njemu tvrtka želi graditi cijeli sustav.
Zašto poslužitelj nositi u svemir
AI troši sve više struje, a podatkovne centre na Zemlji sve je teže graditi. Prema anketi Heatmap Newsa, na koju se poziva CNBC, u svibnju 2026. sedam od deset Amerikanaca bilo je protiv podatkovnog centra u blizini doma. Godinu ranije takvih je bilo četvero od desetero. Lokalne vlasti predlažu zabrane gradnje, a stanovnici se spore oko vode i zemlje.
U svemiru nema susjeda, a sunce sja gotovo uvijek. U opisu projekta iz 2025. Google piše da na pravoj orbiti solarni panel daje do osam puta više energije nego na Zemlji. Za to je odabrana posebna orbita, sunčevo-sinkrona, uz crtu zore i sumraka. Satelit na njoj gotovo nikad ne ulazi u Zemljinu sjenu.
Zamisao nije u jednom satelitu. Google crta roj od 81 letjelice na visini od oko 650 km. Cijeli oblak širok je oko dva kilometra, susjedne letjelice razmaknute su 100 do 200 metara, kao kuće u susjednim ulicama. Svaki satelit nosi desetke čipova, a laserska veza među njima omogućit će roju da računa kao jedno veliko računalo. Sadašnji satelit leti sam. Dvije letjelice povezane laserom Google namjerava lansirati 2027.
Pogreška koju nitko neće primijetiti
Glavni neprijatelj elektronike u orbiti je zračenje. Nabijena čestica može probiti čip i u memoriji promijeniti nulu u jedinicu. Kvar izgleda bezazleno, ali u neuronskoj mreži može neprimjetno pokvariti odgovor.
Prije lansiranja Google je svoje TPU-e generacije Trillium ozračio snopom protona na akceleratoru Kalifornijskog sveučilišta u Davisu. Sigurnosna je rezerva bila velika. Najslabija je bila brza memorija HBM, ali je i ona počela griješiti tek pri dozi gotovo tri puta većoj od one koju zaštićeni čip skupi za pet godina u orbiti. Jedan su čip ozračili 20 puta jače od te petogodišnje norme (15 krad naspram 750 rad) i nije otkazao.
Zatim su inženjeri primijetili da je čipove tijekom ispitivanja štitilo više metala nego što će ga biti u svemiru, pa su pokus ponovili. Pogrešaka u logici bilo je nešto više. Za odgovore na upite Beals takvu razinu naziva vrlo niskom: otprilike jedna pogreška na milijun operacija. Drugo je golem trenažni prolaz, u kojem tisuće čipova rade mjesecima. Tu je, kako kaže, to već problem: pokvareni bit može završiti u samom modelu, a ne u jednom odgovoru. „Provjeravali smo na Zemlji, ali nijedan test ne može se mjeriti sa stvarnim”, kaže Beals. Zbog takvog testa satelit i leti.
1800 lansiranja
Najteže kod svemirskog podatkovnog centra nisu čipovi nego dostava. Koliko će stajati, Google je izračunao sam. Pretpostavimo da će do sredine 2030-ih lansiranje pojeftiniti na 200 dolara po kilogramu. Tada će, prema njegovoj procjeni, održavanje podatkovnog centra u orbiti biti otprilike jednako skupo kao plaćanje struje istom takvom centru na Zemlji.
Početkom listopada 2026. Google je objavio recenziranu verziju izračuna: za objavu ga priprema časopis Joule. Iz nje se vidi što stoji iza te brojke. Autori su uzeli kako su rakete pojeftinjivale od prve Falcona 1: otprilike 20 % godišnje. Rakete pojeftinjuju dok lete: svaka sljedeća serija tereta jeftinija je, kao kod bilo koje serijske opreme. Zato jeftin kilogram treba naletjeti. Da bi Starship ponovio put Falcona 9, mora u orbitu isporučiti 370 000 tona tereta. Uz 200 tona po letu to je oko 1800 letova u deset godina, odnosno oko 180 godišnje.
Sumnje ima i sam SpaceX, glavni prijevoznik budućih orbitalnih podatkovnih centara. U siječnju 2026. Elon Musk nazivao ih je očitim rješenjem. A u dokumentima za IPO tvrtka je ulagače upozorila da orbitalno računanje „možda nikad neće postati komercijalno održivo”. U takvim su dokumentima oprezne formulacije uobičajene, ali jedno je rečeno otvoreno: projekt ovisi o tome hoće li se Starship uspjeti učiniti masovnim. Sam Beals brze rezultate ne obećava i Suncatcher naziva dugoročnim projektom na granici mogućeg.
Haiku nad Svalbardom dokazao je da veza i čip rade. Ostalo ovisi o raketi koja će morati letjeti 180 puta godišnje. Od prvog leta u punoj konfiguraciji, u travnju 2023., Starship nijednom nije poletio više od pet puta u godini.
