// Sadržaj
Početkom lipnja 2026. prikolica s poslužiteljskom opremom vrijednom oko 13 milijuna dolara vozila je američkom autocestom prema istoku, u smjeru Fayettevillea u Georgiji, gdje se nalazi jedan od najvećih razvojnih kompleksa podatkovnih centara u zemlji. Teret je bio ozbiljno čuvan: iza njega je išao neoznačeni automobil s policajcima unajmljenima kao pratnja. Negdje na međudržavnoj cesti u taj je automobil udarilo drugo vozilo, pratnja je stala, a prikolica je nastavila dalje. Kasnije se pojavila na nekom parkiralištu. Paleta s poslužiteljima više nije bilo.
»Nesreća nije bila nesreća«, rekao je za NBC News privatni istražitelj krađa tereta Gerardo Pachuca. Uskoro se ponovilo, ovaj put s teretom od 10 milijuna dolara namijenjenim Teksasu: pratnja je zabijena, a GPS uređaj na prikolici počeo je slati lažne koordinate. Prema stručnjacima iz industrije i istražiteljima s kojima je razgovarao NBC, od lipnja je s američkih cesta nestala oprema za podatkovne centre vrijednija od 100 milijuna dolara.
Zabijanje zvuči kao scena iz akcijskog filma i svi su mediji njime otvarali priču. No u ovoj priči ono je iznimka. Teret obično odlazi tiho. Lopovi ne jure kamion. Netko im ga preda, s potpuno urednom dokumentacijom.
Zlatne poluge na paletama
Zašto baš poslužitelji, odjednom? Zato što su danas među najkoncentriranijim vrijednostima koje se uopće voze običnom cestom. Jedan vodeći AI poslužiteljski rack košta oko 3 milijuna dolara, prema podacima tvrtke Overhaul, koja prati pošiljke i prodaje usluge njihove zaštite. Standardna prikolica takvih racka teret je od osam znamenki. Dok se ne ugradi u dvoranu podatkovnog centra, taj novac putuje istim cestama kao namještaj i gazirana pića.
Keith Lewis, voditelj operacija u tvrtki za analitiku rizika Verisk CargoNet, usporedio je taj teret sa zlatnim polugama i rekao da ga je mnogo lakše ukrasti nego opljačkati banku. Zlatne se poluge barem obično voze u blindiranim vozilima.
Ne radi se samo o GPU-ovima. Na popisima ukradenog nalaze se cjeloviti poslužitelji, memorijski moduli, diskovi, usmjerivači te optički i bakreni kabeli. Memorija je poskupjela jer je podatkovni centri otkupljuju u golemim količinama, a viša cijena učinila ju je boljom metom i za crno tržište. Krađe opreme, čipova i komponenti za podatkovne centre porasle su 34 % od 2024., a izvješće tvrtke Overhaul od 21. listopada ovogodišnje gubitke procjenjuje na više od 150 milijuna dolara. Pojedinačni gubici redovito premašuju 30 milijuna dolara, a krađe takve opreme, kaže tvrtka, sada se događaju svaki tjedan.
Pratnja čuva od pogrešne prijetnje
Istražitelji taj trik zabijanja zovu bump-and-run. Scott Cornell, koji više od 30 godina istražuje krađe tereta i predsjeda organizacijom TAPA Americas, prošao je oba slučaja u intervjuu za FreightWaves. Njegov je zaključak iznenađujuće prozaičan: trik funkcionira samo ako je vozač kamiona u dosluhu s lopovima.
Pošten vozač, čiju pratnju netko udari, stat će i nazvati 112. Potkupljeni vozač jednostavno vozi dalje. Čak i policijska pratnja štiti teret samo od stranaca na cesti, a prijetnja sjedi u kabini. Cornell oba uspješna otmica svodi na isti propust: nitko nije temeljito provjerio vozače prije nego što im je povjerio teret.
Sam Cornell upozorava da se dva incidenta ne smiju pretvarati u nacionalni trend. Zabijanja se pamte jer su bučna. Većina novca nestaje na drugi način.
Kako ukrasti kamion, a da ga ne zaustaviš
Prema podacima tvrtke Overhaul, prijevara je imala ulogu u 92 % krađa pošiljaka visokovrijedne tehnologije. Kako funkcionira najtiša metoda, FBI je objasnio još u proljeće: 30. travnja 2026. ured je izdao upozorenje o krađama tereta uz pomoć kibernetičkih napada.
Zamislite da prevarant provali u e-poštu dostavne službe i neprimjetno promijeni adresu na vašoj narudžbi. Kurir ne radi ništa krivo: paket nosi tamo gdje mu kažu. S kamionima je slično, u tri koraka. Prvo, špediter (posrednik koji za teret traži kamion) ili prijevoznik dobije e-poruku koja naizgled stiže od poznate tvrtke, s poveznicom o »ugovoru o prijevozu«. Poveznica instalira softver za daljinsko upravljanje, a prevaranti nečujno prate: što se šalje i kada se preuzima. Zatim se, predstavljajući se kao pravi prijevoznik, prihvate posla i na teretni list upišu vlastitu adresu isporuke.
Potom se teret prekrcava na drugi kamion s vozačem u dosluhu. FBI procjenjuje da su krađe tereta u SAD-u i Kanadi 2025. koštale gotovo 725 milijuna dolara, a prosječna je krađa postala vrjednija za otprilike trećinu: lopovi su postali izbirljiviji.
Tu je i gorka ironija. Prema izvješćivanju NBC-a, kako ga sažima Hardware Busters, izvori su kao jedan od načina da pravi suučesnik sjedne za volan naveli identifikacijske dokumente koje je izradila umjetna inteligencija. Neuronska mreža crta vozačku dozvolu s kojom odlazi oprema za neuronske mreže.
Ponekad treba i manje. Cornell se prisjetio slučaja u kojem je skup tehnološki teret predan maloj tvrtki s hotshot autotransporterom, firmi koja inače vozi automobile na kratkoj prikolici. Preuzela je specijalizirani teret bez prikladne opreme i daleko od svog uobičajenog područja. Minuta s tražilicom to bi otkrila. Nitko tu minutu nije potrošio.
Karta u jednom smjeru
Ukradeni poslužitelji rijetko se pojavljuju na internetskim oglasnicima. Kupac je obično dogovoren unaprijed, prije krađe. Cornell procjenjuje da šest ili sedam od deset ukradenih tereta u SAD-u danas napušta zemlju. Za prikrivanje tereta, kaže, dovoljna je krivotvorena dokumentacija. Ukradeni televizori nakon prekrcaja u cross-dock skladištu na teretnom listu postaju obična »opća elektronika«, a uz takve dokumente nitko ne žuri razbijati plombu na prikolici i provjeravati.
Konačno odredište često je mjesto u koje je Washington zabranio prodaju naprednih čipova. U razgovoru za Fortune izvršni potpredsjednik tvrtke Overhaul David Warrick spomenuo je Kinu, Rusiju i Iran te grupe opisao kao međunarodne sindikate koji posluju poput velikih korporacija. Potražnja je stvarna: prema Financial Timesu, na koji se poziva Fortune, crnotržišna cijena Nvidijine radne kartice RTX 6000 Pro u Kini više se nego udvostručila nakon početka 2026.
// Vremenska crta
- Lopovi iz skladišta u Kaliforniji odnose Nvidijine čipove vrijedne više od 7 milijuna dolara, dan prije planirane isporuke na lokaciju tvrtke Supermicro u San Joseu.
- U Renu nestaje kamion s oko 15 milijuna dolara poluvodiča i Appleovih proizvoda. Prazna prikolica pronađena je dva tjedna kasnije, 280 milja dalje u Kaliforniji.
- FBI upozorava na val krađa tereta uz pomoć kibernetičkih napada preko preuzetih računa špeditera i prijevoznika.
- Nakon zabijanja u pratnju lopovi odnose poslužitelje vrijedne 13 milijuna dolara namijenjene Georgiji. Ubrzo nakon toga na isti način nestaje teret od 10 milijuna dolara koji je išao u Teksas.
- Scott Cornell zbraja 110,6 milijuna dolara poznatih krađa tereta za podatkovne centre od 3. lipnja.
- Overhaul ovogodišnje gubitke od krađa AI opreme procjenjuje na više od 150 milijuna dolara.
Tko plaća račun
Izravna šteta samo je dio računa. Verisk upozorava da kašnjenja i zastoji tvrtke mogu koštati višestruko više od vrijednosti same ukradene opreme. Podatkovni centar bez svojih racka neće se otvoriti prema planu, a zamjenu je teško brzo kupiti usred nestašice memorije i čipova.
Brojke treba uzeti s rezervom. Sto milijuna dolara koje navode NBC-ovi izvori, Cornellovih 110,6 milijuna i Overhaulovih 150 milijuna brojile su različite osobe u različitim razdobljima. Javni sažeci izvješća tvrtke Overhaul ne pokazuju koliko krađa stoji iza ukupnog iznosa, a zaštita tereta upravo je ono što ta tvrtka prodaje. Ipak, svi koji rade na tom tržištu vide isti smjer.
Rješenja zvuče gotovo dosadno. Cornell preporučuje sigurne digitalne teretne listove uz papirnate te provjeru onoga što prijevoznik inače radi prije otpuštanja tereta: njegove opreme, povijesti i zemljopisa. FBI traži od tvrtki da svaki zahtjev za prijevoz i preuzimanje potvrde drugim kanalom, jer poznato ime ili adresa e-pošte ništa ne dokazuju. A reakcija mora biti brza, budući da većina ukradenih tereta ide u inozemstvo. »Sve je u vremenu«, kaže Cornell.
Pijesak s logotipom
Krajem rujna 2026. lopovi su iz dvorišta tvrtke PlusAI u Fremontu u Kaliforniji ukrali dvije prikolice, a na jednoj od njih bio je Nvidijin logotip. PlusAI razvija softver za samovozeće kamione i doista radi na Nvidijinim čipovima. U prikolicama ih, međutim, nije bilo. U svakoj je bilo oko 20 000 funti pijeska, kojim tvrtka testne prikolice čini teškima kao pravi teret.
Lopovi su provalili, ništa vrijedno nisu našli i napustili su prikolice. Fortune piše da ih je istoga dana ispred ureda u obližnjem Newarku primijetio prijatelj potpredsjednice PlusAI-ja za pravna pitanja i poslao fotografiju. »Ovo nam se dogodilo prvi put«, rekla je Lauren Kwan, potpredsjednica tvrtke za marketing: PlusAI dotad nikad nije izgubio ni vučno vozilo ni prikolicu.
Je li logotip privukao lopove, nije poznato. No ako jest, u priči o lopovima koji nasamaruju sve ostale ovo je bio rijedak slučaj u kojem su lopovi bili nasamareni.
